5. Okrugli stol HDFEZ-a - 31. studenog 2009.

u organizaciji:

• Hrvatskog društva za zaštitu i unaprjeđenje mentalnog zdravlja,
• Hrvatskog društva za kliničku psihijatriju,
• Hrvatskog društva za psihofarmakoterapiju i biologijsku psihijatriju,
• Hrvatskog društva za farmakoekomoniku i ekonomiku u zdravstvu

Pod nazivom:

Mentalno zdravlje nacije je osnovni kapital svake države -
Kakav je kapital nacije u RH?

Voditelj tribine:

doc. Dr. Veljko Đorđević

Sudionici tribine:

prof dr.sc. Vera Folnegović Šmalc
(Shizofrenija je karcinom mentalnih bolesti)

prof. dr. sc. Miro Jakovljević

prim. dr. sc. Ranko Stevanović
(Farmakoekonomika antipsihotika - ima li mjesta za poboljšanja ?)

prof. dr. sc. Vera Folnegović-Šmalc

(Shizofrenija je karcinom mentalnih bolesti)

Od nje obolijevaju mladi ljudi (prosječna dobo oboljelih u RH je 26 god.) Oboljeli od shizofrenije imaju visok rizik suicidalnosti i čak 5% svih shizofrenih bolesnika počini suicid i to najčešće nakon početka bolesti. Razina suicidalnosti je kriterij prema kojem se određuje kvaliteta psihijatrijske skrbi. Suicidalnost u RH ne stagnira posljednjih godina a u 2008. je čak i porasla. Težinu bolesti ilustrira i podatak da 2/3 oboljelih tijekom jedne godine završi na bolničkom liječenju. Novim lijekovima se značajno popravio ishod i perspektiva oboljelih ali još nismo postigli resocijalizaciju shizofrenih bolesnika. Neophodna je dostupnost novih lijekova i poboljšanje izvanbolničke skrbi.

Prof. dr. sc. Miro Jakovljević

Unatoč dostupnosti postojeće terapije potrebni su novi lijekovi koji su učinkoviti a imaju manje nuspojava. Shizofreni bolesnici imaju 2x veću razinu pretilosti i šećerne bolesti u odnosu na ostalu populaciju. Novi lijekovi kao što su paliperidon i aripiprazol imaju vrlo povoljan utjecaj na tijek šećerne bolesti u shizofrenih bolesnika. Također, vrlo je značajan utjecaj novih lijekova na smanjivanje broja i trajanja boravka bolesnika u bolnici. Vraćanje ovih bolesnika u društvo u smislu aktivnih sudionika je krajnji cilj liječenja a novi nam lijekovi kao i poboljšavanje izvanbolničke skrbi može pomoći u povećavanju broja zaposlenih shizofrenih bolesnika. U zadnje 4,5 godine u RH nije dostupan niti jedan novi antipsihotik. Želimo poboljšati stanje mentalnog zdravlja u državi pa je u tijeku izrada nacionalnog programa mentalnog zdravlja a za njegovu realizaciju nam je neophodna podrška političkog i zakonodavnog vrha države

Prim. dr. sc. Ranko Stevanović

(Farmakoekonomika antipsihotika - ima li mjesta za poboljšanja?)

Životni je vijek shizofrenih bolesnika 20% kraći od neshizofrene osobe. Prema broju korištenih dana bolničkog liječenja duševni se poremećaji nalaze na prvom mjestu, s udjelom od 21,8%, u ukupnom broju dana bolničkog liječenja. To znači da se u Hrvatskoj svaki 5. dan bolničkog liječenja koristi za skupinu duševnih bolesti i poremećaja, među kojima najviše za shizofreniju. Uvođenje sustava referentnih cijena lijekova moglo bi za shizofrene bolesnike značiti nemogućnost liječenja novim lijekovima, obzirom da oni ubrzo nakon obolijevanja u velikom broju postaju socijalni slučajevi. Racionalizacijom pristupa liječenju shizofrenije postigao bi se dvostruko unaprjeđenje smanjio bi se broj hospitalizacija i broj dana boravka u psihijatrijskim bolnicama a pacijenti bi dobili novu učinkovitiju farmakološku terapiju koji bi uz uspostavu rada centara za mentalno zdravlje u zajednici i rada medicinskih sestara u zajednici omogućili bolju kvalitetu života oboljelih - liječenje i funkcioniranje kod kuće, u obitelji i na poslu.

Zaključci Okruglog stola:

1. Potrebno je genericima racionalizirati potrošnju gdjegod je to opravdano i kolikogod je to moguće.

2. Uz to treba omogućiti liječenje novim lijekovima kod kojih su farmakoekonomske analize, učinjene modernim alatima, objektivno i nepristrano dokazale isplativost.

3. Potrebno je proaktivno, interaktivno i mjerljivo primjenjivati smjernice za liječenje psihoza - primjenjujući kriterije za uvođenje novih lijekova.

4. Nužna je široka, sustavna, kontinuirana, sveobuhvatna kampanja poboljšanja suradljivosti u uzimanju lijekova (adherencije) od strane timova OM, obitelji, psihijatara, medija, poslodavaca i lokalne zajednice.

5. Danas postoje noviji, učinkovitiji lijekovi za shizofreniju s manje nuspojava, koji omogućavaju bolju suradljivost pacijenata i bolju kontrolu bolesti. Obzirom da najveći dio oboljelih od shizofrenije nije u mogućnosti doplaćivati takve lijekove, društvo i osiguravatelj trebaju s posebnom pažnjom pristupiti načinu uvrštavanja ovakvih lijekova na pozitivnu listu HZZO-a, bilo da se takvi bolesnici izuzmu od obveze doplate ili da se za te potrebe formira poseban fond (Primjer Slovenije: Shizofreni bolesnici kao i oni oboljeli od malignih bolesti, HIV-a i sl. financiraju se zasebnim sredstvima iz dopunskog osiguranja).